Vodni resursi

Općina Trnovo obiluje izuzetno čistim izvorima pitke vode, te riječnim tokovima Željeznice, Crne Rijeke, Bijele Rijeke, Rakitnice, kao i tri planinska glacijalna jezera. Na teritoriji Trnovo je vododjelnica Jadranskog i Crnomorskog sliva. Općina Trnovo ima potencijal da iz svojih vodnih resursa, snabdijeva više od milion stanovnika kvalitetnom pitkom vodom. Vode Željeznice, Crne i Bijele Rijeke teku prema Crnom moru, a Rakitnica se ulijeva u Neretvu čijim koritom otiče u Jadransko more. Na svom putu provlači se živopisnim kanjonom dužine 20km čija netaknuta priroda predstavlja pravu turističku atrakciju za rijetke posjetioce. Njezine vode u slapovima se razbijaju o strme stijene pri čemu se rasprše u milione sitnih čestica koje lebde u zraku i doprinose stvaranju velike koncentracije ozona, te ovo područje predstavlja pravu vazdušnu banju u neposrednoj blizini Sarajeva.

Vodeni resursi

Zemljište

Područje Općine Trnovo je relativno velika površina u odnosu na površinu Kantona Sarajevo, tako da Općina Trnovo sa površinom 338 km2 participira sa 1/4 površine Kantona Sarajevo.
Ovo područje se karakteriše kao ekološki čista sredina, a što se ogleda u čistoći vode, zraka te očuvanju prirodnih svojstava zemljišta. U poljoprivredi ovog područja zastupljena je tradicionalna proizvodnja ekstenzivnog tipa, gdje je upotreba hemikalija u procesu proizvodnje zanemarljivo niska, tako da u zemljištu nema pesticida, niti teških metala. Takođe, ovaj prostor predstavlja jednu «izolovanu», čistu sredinu bez prisustva unutrašnjih, a i spoljnih zagađivača.

 

Šume i drvna masa

Na području Općine Trnovo razvile su se, zavisno od nadmorske visine geološkog supstrata i tipova zemljišta, slijedeće klimatogene zajednice:
  • šume hrasta kitinjaka i običnog graba,
  • brdske šume kitinjaka,
  • šume bukve brdskog pojasa,
  • šume bukve i jele,
  • subalpinske šume,
  • klekovina krivulja.
Na području Općine Trnovo neki izdvajaju tri pojasa, i to: lisičarski, četinarski i travni. Lisičari dopiru do 1300 m nadmorske visine, dok se četinari vide do 1600 m. Ovo je gornja granica visoke šume, koja sa povećanjem visine prelazi u klekovinu ili je većim dijelom zamjenjuje travni sprat. Najviši planinski grebenovi prekriveni su travnim pokrivačem ili su najčešće gole krške stijene. Prema tome, visinu šumskih pojaseva uslovljava geološki sastav, reljef i klima.
 
 
 
Na općini Trnovo, osim državnih šuma, kojima gazduje javno kantonalno preduzeće “Sarajevo šume”, znatne površine su i pod privatnim šumama. Privatnim šumama upravljaju njihovi vlasnici u skladu sa Zakonom o šumama, podzakonskim propisima, propisima kantona i odredbama šumskogospodarske osnove. Kantonalno ministarstvo, putem kantonalne uprave za šume obavlja stručne poslove u pogledu gospodarenja privatnim šumama. Pod navedenim poslovima podrazumijeva se doznaka, primanje i premjeravanje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranja šumsko-uzgojnih radova, čuvanje i zaštita šuma. Šumsko-gospodarska osnova za privatne šume i šumska zemljišta na području općine Trnovo donesena je 01.01.1985. godine za period važnosti od 10 godina, tj. do 31.12.1994. godine. Kao što je vidljivo period važnosti šumsko-gospodarske osnove odavno je istekao, tako da se privatnim šumama upravlja na osnovu godišnjih planova gazdovanja.
Jedan od osnovnih zadataka za ostvarivanje ciljeva gazdovanja sa šumama je da se putem sječivih zahvata poboljša njihovo kvalitetno stanje, da se stvore uslovi za povećanje prirasta, a time i prinose šuma i da se poboljša reproduktivna sposobnost zemljišta. Visoke šume u vlasništvu građana su dosta usitnjene po katastru. Na području općine Trnovo FBiH oko 68% od ukupne površine zauzimaju izdanačke šume, što je jako nepovoljno u odnosu na visoke šume. Državnim šumama i šumskim zemljištem upravljaju Federalna uprava i kantonalne uprave pod uslovima utvrđenim Zakonom o šumama. Federalno ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem kantonalnim ministarstvima. (Član 48 i 49. Zakona o šumama ).
 

 

Ljekovito bilje

 
Na cijelom području općine, a naročito na masivima planine Treskavice, Bjelašnice, lgmana, Jahorine i Visočice, mogu se susrest mnogobrojne vrste ljekovitog bilja i šumskih plodova. Većina tih vrsta ljekovitog bilja zauzima visoko mjesto u narodnoj medicini farmaceutskoj proizvodnji, što je veoma značajno sa stanovišta privrednog razvoja općine. Bitno je napomenuti da ovakvo bogatstvo ljekovitim biljem se teško može naći, kada je u pitanju BIH pa i šire, tako da je općina Trnovo prepoznatljiva u tom pogledu.
Iz ove skupine treba navesti malinu Rubusidaeus, kupinu Rubussp., divlje ruže, kantarion žuti, kantarion crveni, macina trava ili odoljen razne vrste metvice ili nane, dobričica, majčina dušica, iva trava i mnoge druge koje su ujedno i medonosne.
Ljekovito bilje svojom raznolikošću, fiziološko-farmakološkim djelovanjem, te kvantitetom zdrave sirovine, pruža neslućene mogućnosti u nastavku razvoja zdrastvenog i edukacionog turizma, a naročito u pokretanju proizvodnje najšireg spektra fitofarmaka. Dosadašnja istraživanja na ovom prostoru potvrdila su blizu 600 ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatičnih samoniklih biljaka.
Visok nivo ukupne biološke raznolikosti ovog prostora, uvjetovao je razvoj mnoštva predstavnika trećeg carstva u okviru živih organizama, jednog od najmanje poznatih u planetarnim razmjerama, carstva gljiva.
 
 
Svojom raznovrsnošću, posebno plijene pažnju ljubitelja prirode i gljivara, kao i naučnika različitih profila, pečurkaste gljive ili makromicete sa širokim spektrom oblika i boja svojih plodonosnih tijela.
Od ranog proljeća pa sve do najkasnije jeseni, u šumama, livadama, i na obradivim površinama, rastu mnoge vrste makromiceta, među kojima su većinom jestive i ljekovite iako postoje i gljive sa istraženim fiziološkim djelovanjem, odnosno otrovne gljive kako se popularno zovu u narodu. Njihov broj je zanemarljiv u odnosu na jestive gljive. Mnoge od njh su sa najvišim nutricionim vrijednostima.

 

Kulturno – historijsko nasljeđe

 
U arheološkoj literaturi ovaj kraj nije često spominjan, samo u vezi sa nekoliko gradina, tumila i pojedinačnih slučajnih rimskih nalaza. Više zanimanja pokazali su istraživači srednjovjekovnih nekropola stećaka.
 
Područje općine karakteriše veliki broj arheoloških mjesta, dobro očuvanih nekropola stećaka koja se prostiru uz srednjovjekovna naselja i kamenolom, a redovno su postavljana pokraj ondašnjih, a i današnjih puteva, na humkama i zarovima. U odnosu na tehniku obrade kamena i način ukrašavanja stećci imaju veoma različite kvalitete umjetničko – estetske vrijednosti. To govori o dugom vremenskom trajanju kulture stećaka i o djelovanju majstora iz raznih sredina. Mnoga su znamenita mjesta i spomen obilježja Stare i novije historije.
 
Općinu Trnovo karakteriše i bogato prirodno nasljeđe koje se nalazi van obuhvata Urbanističkog plana. Situirano je najvećim dijelom na području planina: Bjelašnice, Treskavice i Visočice, te kanjona Rakitnice. Međutim, ni ostali dijelovi ne zaostaju po ljepoti, bujnoj vegetaciji i spomenicima prirode. Mnogobrojna su i vrela, od kojih su neka kaptirana za potrebe stanovništva, a mreže potoka plijeni ljepotom i oplemenjuje mnoga područja Općine. Područje je interesantno i po speleološkim objektima od kojih su mnogi samo lokalno poznati i potpuno neistraženi. Parkovi prirode spomenutih planina su u podnožju obrasle šumom i prizemnom florom koja zahtjeva potpunu zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta i ekosistema.
 

Nekropola u Šabićima

Nekropola Kaursko groblje na Prečkom polju
 
Mnogi objekti kulturno – historijskog i prirodnog nasljeđa su tokom agresije na Bosnu Hercegovinu u periodu 1992 – 1995 godine neposredno ugroženi, devastirani ili oštećeni, gdje su narušena bitna svojstva te sama njihova izvornost.
Zaštita kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, kao segment društvene nadogradnje, na prostoru Općine Trnovo institucionalizirana je putem Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, čiji je osnivač Vlada Kantona Sarajevo.