U BiH ima sačuvan veliki broj prašuma od kojih su najpoznatije i prve istražene: Perućica, Lom, Janj, Trstionica, i Plješevica.
Međutim osim njih postoji i veći broj prašuma koje su opisane relativno skoro u zadnjih dvadesetak godina: Bobija, Mačen do, Malovčića dolina, Crni vrh, Golija. Međutim, nekako se „ispod radara“ podvukla činjenica i saznanje da u okolini Sarajeva postoji prašuma pod nazivom Ravna Vala.
Iako je istraživana od 50-tih godina prošlog stoljeća i opisivana (istraživali su je i analizirali šumarski stručnjaci i botaničari) istoj nije poklanjana pažnja od medija, građanstva ili nevladinih organizacija. Možda je to do naše struke i promocije istraživanja i rezultata rada ili do nečeg drugog ali sada je trenutak da se napiše nešto kratko o njoj.
Prašuma Ravna Vala se nalazi dvadesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva, na sjeveroistočnim padinama Bjelašnice (2-3 km zračne linije od poznatog olimpijskog skijališta Babin do). Rasprostire se na površini od 45,05 ha i čini je neutrofilna ilirska šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum). Nalazi se u visnskom rasponu 1280-1440 m n.m. sa dominantnom istočnom i jugoistočnom ekspozicijom. Nagibi u prašumi su blaži i kreću se od 20° do zaravnjenih položaja. Nalazi se na seriji zemljišta razvijenih na krečnjacima. Klima je hladna (planinski tip) sa srednjom gošnjom temperaturom oko 6° C i količnom oborina oko 1600 mm.
Ovu prašumu odlikuje velika brojnost viših biljaka (95 vrsta svrstanih u 76 rodova i 37 familija). Komparativna analiza florističkog sastava ove prašume i susjedog gospodarskog odjela je pokazala da se ove sastojine praktično ne razlikuju.
Kao rijetke i ugrožene biljne vrste koje rastu u blizini prašume možemo izdvojiti: Žućkasta grahorica (Vicia oroboides) i Žuti kolotoč ili Veliki volujak (Telekia speciosa). Što se tiče nižih biljaka u ovoj prašumi je regsitrirano 35 vrsta lišajeva i 29 vrsta mahovina. U ovoj prašumi je determinirana 81 vrsta gljiva, piše Myforestsba.blogspot.com.
Izvor: Radiosarajevo.ba, 25.07.2021. godine